Iz kojeg su doba i kojeg li naroda stećci Crne Gore, Dalmacije i Bosne i Hercegovine , Bosanska Vila 1888. godine

"1873 godine smo vidjeli da je uklonjen jedan stećak i da je sahranjena nedavno preminula lešina među ostale, koje su se tu ispod stećka nalazile. Nije dakle nemoguće da su se pod neoznačene stećke sahranjivali stari Slaveni?, a kasnije na njima ukresivali natpise bosanskijem slovima ! 
Na vrelu rijeke Cetine ima nekropola sa 500 stećaka a usred njih katolička crkva svetog Spasa, koja se srušena od Turaka u 15tom stoljeću. Crkva je koristila stećke kao građevinski materijal, pa su isti daleko stariji od nje." - Bosanska vila, 1888. godina

Porodica Helez iz Dubočana (na Rakitnici)  kod Konjica je posljednja prešla na islam,- Bakulin šematizam, strana 124, godina 1867, Split. Mostarska verzija ovog izvještaja iz godine 1873 nije pouzdano potvrdila postojanje onih koji su se ukopavali još 1873. kao bogumili (radi Bakuline iznenadne smrti) ali jeste ponovila tvrdnje šematizma iz 1867. Interesenatno je da tek energičnim djelovanjem franjevaca kojima je upravljala Propaganda (tako se bukvalno zvala) iz Vatikana, u Humu nakon 700 godina konačno nestaje takozvanih Bogumila. Bakula je tada u Hercegovini inače popisao više Židova (tako ih zove) nego bogumila. Pri tome ih izričito ne klasifikuje ni kao katolike a ni pravoslavce. Radi čega su oni po kratkom postupku morali da nestanu sa lica zemlje? Jer su bili jedini postojeći pravni nasljednici bosanske i humske zemlje, a dolazeća ambiciozna austrougarska imperija je bila pravna država u pravom smislu. Dakle, sve je bilo legalno !!


Vodopad Peruće, desne pritoke Rakitnice, slikano sa stećaka

Rakitnica: Kako li znaju da je katolička crkva kad od nje nije ostalo ni traga? Inače, običaj korištenja stećaka za izgradnju bogomolja prisutan je uočljivo kod sve tri konfesije u BiH na velikom broju primjera. Autori u više navrata dokazuju tezu da su neoznačeni stećci stariji od onih sa natpisima, pa natpisi imaju i ulogu privatizacije stećaka kao porodične grobnice od kasnijih naraštaja. E evaj nalaz u svu postojeću zbrku oko stećaka ubacuje i jedan novi element. U ovoj se državi BiH više bukvalno ne zna čiji je u čijoj. Ako se na nekim stećcima i nalaze križevi to je znak samo da su najvjerovatnije uklesani kasnije i da su tu sahranjeni oni koji su prešli na drugu konfesiju. Vladajuća teza o preuzimanju običaja sahranjivanja pod novim stećcima  od drugih konfesija je dakle običan budalaština, jer se takvo nešto nije desilo nigdje drugo na svijetu osim navodno u Bosni . Ono što se izgleda na osnovu citiranog jeste desilo je bukvalno i preuzimanje postojećih stećaka i grobova od kasnijih naraštaja druge konfesije, u funkciji porodičnih grobnica.
Iz turskih deftera 1600-1604 g. vide se posljedice tog dotoka Vlaha i masove vlaške islamizacije,tako da krajem XVI vijeka muslimani čine apsolutnu većinu stanovništva ove regije... Prvobitni islamizirani sloj župskog seljaštva bio je potisut ili prekriven vlaškom masom. Naročito u dijelu koji je pripadao kraljevoj zemlji.
 Ovakvu borbu za životni prostor je briljatno prikazao talijanski film hljeb i čokolada. A šta radi populacijski pristisak u borbi za prostor možete i danas zorno pogledati u Kairu, gdje 3 miliona ljudi bukvalno stanuje u grobnicama ! Nedavno sam pročitao tvrdnju predstavnika Googlea da je revoluciju u Kairu izazvao Facebook. Jest malo sutra. Izazvalo ju je tri miliona ni mrtvih ni živih. Kao u filmu pobuna mrtvih. 

Marks je na kraju uskrsno u Egiptu kao faraon, a to u sladostrasnom trijumfu kapitalizma nakon pada komunizma  niko nije ni primijetio ili jednostavno ne smije da prizna u paničnom strahu za svoju imovinu. Ah, da ne zaboravimo. U naslovu članka u bosanskoj vili iz godine 1888 stećci se ne spominju u Srbiji i Hrvatskoj, kako se spominju u nedavnoj međunarodnoj inicijativi za njihovu zaštitu. Ako je razumljivo da je u to doba Srbija bila pod Turskom i nedostupna zapadnoevropljanima , zašto se ne spominje Hrvatska? 

Apropos onih koji tvrde da zemljica Bosna nije nikad imala pismo a Hrvatska i Srbija imaju još od praistorije , potrebno je da u bosankoj vili pročitaju ono konstatovano godine 1888: bosanskijem slovima. Dakle tvrdnje da su stećci obzirom na ostale dokaze spomenici Vlaški, također otpada kao što je već prethodno , ali doduše drugačijom  argumentacijom pobila arheolog Nada Miletić. A o običaju  prepiranja kostiju, kojeg je na jednom napisu na stećku u Crnoj Gori uočio Šefik Bešalgić, da i ne govorimo. Naime, kosti umrlog bi se nakon 3-7 godina vadile iz groba, čistile i prale i ponovo sahranjivale. Ali sahranjivale ne neizostavno baš na istom mjestu, pa dozvolite da iznesem i tu hipotezu, koja na sve prethodno rečeno u 15o godina o stećcima, unosi novu dozu haosa. O brzini promjene vjerske strukture za samo 30 godina, dakle jedne ljudske generacije, pogledajte na primjeru grada Sarajeva, nakon dolaska Austrougara.

Vjerske grupe	1879		1885		1895		1910
MUSLIMANI	14848	69,5	15787	60,1	17158	45,1	18460	35,6%
PRAVOSLAVCI	3747	17,5	4431	16,9	5858	15,4	8450	16,3%
KATOLICI	698	3,3	3326	12,7	10672	28	17922	34,5%
JEVREJI	2077	9,7	2618	9,9	4058	10,6	6397	12,3%
OSTALI	7	-	106	0,4	337	0,9	690	1,3
Ukupno:	21377	100%	26268	100%	38083	100%	51919	100%

Nema dominantnih prikaza borbe dobra i zla na stećcima,  kako bi se prema tezama o bogumilskom dualizmu moglo očekivati na stećcima. Ali borbe dobra i zla , svetla i tame ima koliko hoćete na mitraističkim spomenicima iz 3. stoljeća u okolini Konjica. Mi baš imamo dobro zbrkanu zvaničnu historiju,
PATSCH, K., 1897., Mithraeum u Konjicu, GZM 9/1897, sv, 4, Sarajevo, 629.-656.

U IME BOŽIJE, ASE LEŽI DOBRI VITEZ TRTA BANOVIĆ NA SVOJOJ PLEMENITOJ,
natpis sa stećka iz sela Kovanji kod Rogatice iz 14 ili 15. tog stoljeća, po transkripciji Ćire Truhelke iz zemaljskog muzeja u Sarajevu, godine 1895. (Provjerite gdje su u ovom natpisu dualizam, katoličanstvo, pravoslavlje, sveci, itd?. I čija je ta zemlja u kojoj dobri vitez leži baš u tom 14tom ili 15tom stoljeću, prije pada bosanskog kraljevstva? Svoj na svome, da se zna čija je plemenita. )

Bosansko mjesto Vitez je dobilo naziv po nekom od dobrih  baš u periodu kad su se podizali ovakvi stećci. Naravno, vitezova je bilo i kasnije na raznim stranama,a vitez (knight) je i dan danas titula u Velikoj Britaniji .Godine 1991 u mjestu Vitez je živjelo po 36% Hrvata i Muslimana, kao ubjedljivo većinskog stanovništva.

Ko osvoji bilu Kostajnicu
nego vitez Lenkoviću Pavle?
Ko upali varoš pod Biaćem?
Upali ga Lenkoviću Pavle.
  - hrvatski književnik Andrija Kacic-Miosic, 18.to stoljeće

– Vi ste Bošnjaci, ali ste zanemarili svoju predtursku historiju.
Zato, ako vi nećete tu historiju kao svoju, onda će Srbi i Hrvati reči da je njihova –
- Pavlo Ostović, član Jugoslovenskog odbora iz Prvog svjetskog rata